Vjerski turizam

  • uspenia-bogomatere-2

    uspenia-bogomatere-2

  • crkva-sv-krsevan

    crkva-sv-krsevan

  • sv-Grgur2

    sv-Grgur2

  • crkva-sv-duha-1

    crkva-sv-duha-1

  • crkva-sv-nikole1

    crkva-sv-nikole1

  • crkva-sv-frane

    crkva-sv-frane

  • crkva-sv-dominika2

    crkva-sv-dominika2

  • crkva-sv-lovre-1

    crkva-sv-lovre-1

  • crkva-sv-ivana-1

    crkva-sv-ivana-1

  • gospe-vanka-grada-1

    gospe-vanka-grada-1

  • crkva-sv-barbare-3

    crkva-sv-barbare-3

ŠIBENIK - NAJVEĆI BROJ CRKAVA U POVIJESNOJ GRADSKOJ JEZGRI U CIJELOJ DALMACIJI

Kroz prošlost vjera je bila upravo ta, koja je davala snagu stanovnicima Šibenskog područja u teškim trenucima. Jedan od dokaza za to je i sam broj crkvi u šibenskoj gradskoj jezgri, gdje ih je nekoć bilo 28, međutim danas ostalo 13. Ipak, šibenska gradska jezgra ima najveći broj sakralnih objekata među svim gradskim jezgrama dalmatinskih gradova.

Danas je vjerski turizam jedan od glavnih motiva dolaska gostiju u Šibensko-kninsku županiju. Osim crkvica smještenih u gradskim jezgrama i središtima naselja, okolnim brdašcima i u poljima, hodočasnicima i vjernicima su posebno važni slijedeći datumi:

Gospa od Loreta – Primošten (10. svibnja)

Za sliku Gospe od Loreta se veže priča o jednom Marku Prginu, koji je u snu vidio sliku Gospe s malim Isusom. U potrazi za slikom uputio se u Loreto, gdje je našao i kupio Gospinu sliku. Sanduk u kojem je prevezao sliku do Primoštena još se i danas čuva. Brojni su mještani davali svoje obiteljsko zlato kako bi se napravio zlatni okvir za sliku. Primoštenci vjeruju da ih je Gospa od Loreta spasila od talijanskog napada u II. Svjetskom ratu i u njenu čast je posvećena prva nedjelje poslije 16. studenog kada se održava svečana misa, a ujedno je i taj dan zavjetni dan mještana. Posebno je značajan blagdan Gospe od Loreta (10. svibnja), kada se održava velika procesija oko mjesta i brodovima po moru.

Gospa o'Karavaja – Tisno (26. svibnja)

Štovanje Gospe od Karavaja započelo je u Italiji 1432. godine kada se 26. svibnja u mjestu Caravaggio, u blizini Bergama, Gospa ukazala pobožnoj ženi Ivanici. Tijekom 17. i početkom 18. stoljeća mnoge su se talijanske porodice iz okolice Bergama doselile u Tisno, a među njima je bila i obitelj Gelpi koja je, štujući Gospu, sa sobom donijela njezinu sliku i oko 1720. godine sagradila malu kapelicu na brdu Brošćica iznad Tisnoga. Štovanje Gospe od Karavaja kroz gotovo tri stoljeća puno kazuje o tišnjanskom puku, njihovoj vjeri i životu s Crkvom, stoga i ne čudi što na dan svoje svetkovine, 26. svibnja, ne mogu skriti radost i veselje. Tog su dana svake kuće otvorene gostima i prijateljima, bila kuća bogata ili siromašna.

Gospa od Kapelice – Rogoznica (02. srpnja)

Prema predaji, ribar Ivan M. Bogović Tumburko 1722. godine je, loveći ribu oko rta poluotoka Gradine, ugledao neobičnu svjetlost. Kada se približio stijeni s koje je dopirala svijetlost, našao je Gospinu sliku koja prikazuje Marijin posjet rođakinji Elizabeti. Sliku je odnio kući i spremio je u škrinju, ali ona se na neobjašnjiv način vratila na isto mjesto. I tako se to ponovilo tri puta. Uskoro su mještani zajedno s ondašnjim svećenikom odlučili na tom mjestu sagraditi kapelicu, a svečanost u sadašnjem obliku utemeljena je 1776. godine.

Svečanost se održava 2. srpnja, na Petrovčicu, kada se Gospina slika dovozi brodom u pratnji svećenika i mladih djevojaka, odjevenih u bijele haljine, do Caparinove rive, gdje je dočekuje šibenski biskup u pratnji desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika, da bi potom svi zajedno u procesiji rogozničkom rivom Gospinu sliku prenijeli u Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.

Gospina slika ostaje u župnoj crkvi do prve nedjelje iza Gospe od Karmela kada se u svečanoj procesiji morem i kopnom vraća u svoje svetište na rtu poluotoka Gradine. U procesiji sudjeluju stotine brodica i tisuće vjernika koji prelaze pješice oko 2,5 km zavjetnog puta, mnogi često i bosi. U prošlosti su Gospin Brod plivajući pratili mladići, a danas im se pridružuju i djevojke.

Gospa o' Tarca – Kornati (15. srpnja)

Ovo je bila crkva velikih dimenzija (oko 20x13 m) i teško je vjerovati da je služila samo lokalnim vjernicima jer tragovi naselju koje bi opsluživala tako velika crkva nisu pronađeni. Vjerojatnije je da je bila utočište mornarima, koji su u zaklonjenim uvalama Šipnata, Levrnake ili Telašćice čekali povoljne vjetrove za plovidbu Jadranom. Od crkve je danas sačuvana samo apsida i dio temelja. U kasnom srednjem vijeku u njezinu glavnom brodu podignuta je crkvica posvećena Gospi od Pohođenja, a koju narod zove Gospe o' Tarca. U njoj se prve nedjelje u srpnju održava služba Božja s blagoslovom polja i mora. Na stotine brodova tada hrli prema Tarcu. Ta zavjetna procesija brodovima jedan je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.

Gospa od Karmela / Okit – Vodice (16. srpnja)

  • okit1

    okit1

  • okit4

    okit4

  • okit3

    okit3

  • okit2

    okit2

Gledajući s mora, panoramom Vodica dominira brdo Okit sa crkvom Gospe od Karmela.
Prva crkva na ovom uzvišenju dignuta je još u 17. stoljeću, vjerojatno na temeljima još starije kapelice. Kasnije, početkom 20. stoljeća od podnožja do vrha brda izrađen je Put križa sa četrnaest kapelica, od kojih svaka označava jednu postaju križnoga puta. Svake godine na datum 16. srpnja Putem križa hodočaste vjernici iz cijelog svijeta.

Visovačka Gospa – Visovac (02. kolovoza)

  • visovac9

    visovac9

  • visovac1

    visovac1

  • visovac5

    visovac5

  • visovac8

    visovac8

  • visovac10

    visovac10

  • visovac2

    visovac2

  • visovac6

    visovac6

  • visovac7

    visovac7

  • visovac3

    visovac3

  • visovac4

    visovac4

Franjevački otok "Visovac" jedinstveno je i prelijepo mjesto prirodne i duhovne ljepote i povezanosti. Označava simbolični odmak od svakodnevice. Mjesto je novicijata – pripreme bogoslova za redovničku i svećeničku službu. Samostan, crkva i otok Visovac i Visovačko jezero prirodna su, kulturna, povijesna i duhovna cjelina. Franjevački samostan na Visovcu posjeduje značajnu arheološku zbirku, manju etnografsku, zbirku crkvenoga ruha i posuđa, te bogatu knjižnicu s desecima vrijednih knjiga i inkunabula, a posebno mjesto ima zbirka turskih isprava (fermani i hatišerifi) od kojih su neki od samih sultana. U Crkvi Gospe Visovačke nalaze se vrijedne orgulje. U teškim i mirnim, radosnim i bolnim trenucima narod se utjecao zagovoru Gospe od Milosti. Slika Gospe Visovačke iz god. 1576. simbol je nebeske pomoći. Svake godine od 2. kolovoza kada je Gospa Visovačka pa do 15. kolovoza (Velika Gospa) tisuće ljudi hodočaste u ovo svetište. Samostan Visovac postao je duhovno središte Sjeverne i Srednje Dalmacije, Hercegovine i Like.

Vrpoljačka Gospa – Vrpolje, pokraj Šibenika (15. kolovoza)

Glasovito svetište Gospe Vrpoljačke potječe iz 14. stoljeća, a razni darovi uz Marijinu sliku dokaz su ljubavi za primljena dobročinstva. Blagdan Gospe Vrpoljačke se tradicionalno slavi na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, kada tisuće ljudi dolazi u to malo mjesto nedaleko Šibenika.

Od posebnog značaja za vjernike su također i "Jurlinovi dvori" – etno selo sa sakralnom zbirkom zaštićeno od strane Ministarstva Kulture Republike Hrvatske, te sakralna zbirka Benediktinskog samostana Sv. Luce u samom središtu povijesne srednjovjekovne jezgre Šibenika.

VODICE – NAJPOZNATIJE DALMATINSKE ŽUDIJE

  • zudiji-2

    zudiji-2

  • zudiji-3

    zudiji-3

  • zudiji-1

    zudiji-1

Po pričanju starijih mještana Vodica smatra se da je početkom XX. stoljeća običaj čuvanja Božjeg groba u Velikom tjednu stigao u Vodice iz Prvić Šepurine.
Žudije su momci koji odjeveni u odore rimskih vojnika uprizoruju njihovu ulogu u Isusovoj muci. Običaj žudija njeguje se u Vodicama već više od stotinu godina i postoje stroga pravila koja propisuju tko može biti žudija i kakav mora biti. Oni na osobit način sudjeluju u uskrsnom bogoslužju od Velikog četvrtka do Velike subote.

Žudije započinju svoju službu na Veliki četvrtak pri kraju mise Večere Gospodnje. Obučeni u rimske vojnike sa buzdovanom i sulicama pristupaju oltaru i ovdje nastavljaju čuvati Isusov grob sve do uskrsnuća.
Na Veliki petak prisustvuju u procesiji kroz mjesto prateći Isusa koji nosi teški križ. Kraj njihova službovanja je na Veliku subotu, kada na misi padaju i bježe, a dvoje anđela najavljuju Isusovo uskrsnuće.