Skradin

Grad Skradin, smješten petnaestak kilometara od Šibenika, predstavlja jedan od starijih hrvatskih gradova.

Svoju povijest Skradin ispisuje još u doba Ilira, a ime je dobio u vrijeme kada su ti krajevi došli pod rimsku vlast. Tako se na mjestu ilirskog grada razvila antička Scardona, važno prometno, trgovačko i upravno središte.

Rimska Scardona je bila do temelja razrušena i opustošena, a nakon dolaska naselje su obnovili Hrvati, a pod današnjim imenom spominje se u 10. stoljeću. Njegov položaj u samoj blizini Nacionalnog parka Krka ga čini jednom od važnih jadranskih destinacija u domeni nautičkog turizma.

U samom centru Skradina smještena je ACI marina, a smještaj gostiju je moguć u hotelu „Skradinski buk", pansionima, te apartmanima i sobama kod domaćina.

UputeAdresa

Knin

Grad Knin leži nedaleko od izvora rijeke Krke, na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, na križanju važnih putova između unutrašnjosti i mora, zbog čega je često i nazivan Ključem Hrvatske i Vratima Dalmacije.

Smješten je na padinama brda Spas, a od Šibenika je udaljen 55 kilometara. Knin je u prošlosti bio utvrđeni grad, koji je po položaju, obrambenoj snazi i naoružanju bio najmoćnija tvrđava u Dalmaciji. Od samog osnivanja, Knin se branio od mnogih neprijatelja o čemu i danas svjedoči dobro očuvana Kninska tvrđava s čvrstim bedemima.

Knin prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kao središte županije Tnena, ali je život u užem i širem području Knina mnogo stariji što pokazuju brojni arheološki nalazi.

Za vrijeme narodne dinastije, Knin je bio privremena, a od vladavine kralja Tomislava, stalna prijestolnica starohrvatske države. Knin i njegova okolica poznati su po domaćim specijalitetima: pršutu, siru, janjetini s ražnja i pitkim vinima. Smještaj gostiju je moguć u hotelima „Mihovil" i „Ivan", pansionima i obiteljskom smještaju.

Drniš


Grad Drniš je prostorno središnja točka Šibensko-kninske županije. Do Drniša se dolazi glavnom županijskom cestom, vozeći se svega 30 km od Šibenika prema unutrašnjosti.

Prvi pisani spomen Drniša datira iz 1494. godine. Njegovu prošlost posjetitelji ponajbolje mogu doživjeti obilaskom povijesnih ostataka sustava srednjovjekovnih utvrda uz rijeke Čikolu i Krku, poput drniške Gradine, Ključice i ostalih. U XV. stoljeću Drniš osvajaju Turci, , a tragovi ovog vremena još su vidljivi u arhitekturi. Današnja crkva sv. Ante Padovanskog nastala je na temeljima džamije i sačuvala je njen kupolasti svod i ornamente, a posjetitelji mogu vidjeti i najzapadniji sačuvani minaret iz vremena Osmanlijskog carstva. U XVIII stoljeću u Drniš dolaze Mlečani, a potom se izmjenjuju Austrougarska i kratko francuska vladavina.

Intenzivan gospodarski i društveni razvoj drniškog kraja u 19. stoljeću počinje zahvaljujući rudarstvu. Podaci svjedoče o izvozu mrkog ugljena iz Siverića već 1767. god., a sustavno iskapanje počinje 1836. god. kada se ugljen izvozio iz šibenske luke u sve velike sredozemne luke tog vremena. Za potrebe rudnika 1874.–1877. god. izgrađena je željeznička pruga od Siverića do Splita, s odvojkom prema Šibeniku, a 1909. god. i hidrocentrala na Roškom slapu.

Prostor Drniša ponajviše određuju iznimna prirodna bogatstva: Nacionalni park „Krka" od kojih se neki od najljepših dijelova, otočić Visovac i Roški slap, nalaze na drniškom području, te zaštićeni krajobraz kanjona rijeke Čikole, čija dubina doseže i do 170 m.

Drniški kraj zavičaj je velikog svjetskog umjetnika Ivana Meštrovića, i bio je trajna inspiracija njegovog stvaralaštva, a njegove skulpture, fontane i slike mogu se razgledati u Drnišu, te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Ružiću, ujedno i njegovoj grobnici.

Drniška tradicija ogleda se u načinu života i izvornoj gastronomiji, a njen zaštitni znak je zasigurno jedinstveni Drniški pršut. Može ga se kušati na obiteljskim gospodarstvima i restoranima u gradu i okolici.

Uz tradiciju Drniš svojim gostima nudi i veliki broj sadržaja za aktivni odmor poput biciklističkih staza, pješačkih i planinarskih staza duž kanjona Čikole i Krke i na planini Promini, te opremljenih kanjoning ruta, stijena za slobodno penjanje i zip-linea u kanjonu Čikole.