Po dolasku u Dalmaciju, jedno od Vaših najvažnijih odredišta će zasigurno biti Grad Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na jadranskoj obali Republike Hrvatske. Prvi put je spomenut 1066. godine u poslanici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., po kojem se i dan danas naziva Krešimirovim gradom.

Službeni status Grada stječe tek u 13. stoljeću, što je bio jedan od razloga početka gradnje, danas najvažnijeg, njegovog simbola dva stoljeća poslije – katoličke katedrale Sv. Jakova, koja je zbog svoje jedinstvenosti i složenosti gradnje 2000. godine dobila zasluženo mjesto na UNESCO listi Svjetske spomeničke baštine.

Grad Šibenik nije međutim poznat samo po UNESCO katedrali, već i po najvećem broju crkvi u staroj gradskoj jezgri među svim dalmatinskim gradovima. Skoro pa na svakom kutku stoji jedna; velikom dijelu je međutim danas prenamijenjena funkcija u muzeje, galerije i slične izložbene prostore. Također, stara gradska šibenska jezgra predstavlja upravo labirint uskih mediteranskih „kala", trgova i težačkih kuća, među kojima se može pronaći i po koja plemićka palača, gdje se moguće lako izgubiti.

Jednu od najvažnijih građevina u samom središtu Grada predstavlja i Šibensko kazalište, sagrađeno 1870. godine kao odgovor na inicijativu tadašnjih stanovnika Grada Šibenika. To je jedina kazališna zgrada u cijeloj Hrvatskoj, čiju su izgradnju financirali upravo njeni korisnici – građani. Danas ona predstavlja najstariju kazališnu zgradu u Hrvatskoj, koja je i dan danas u funkciji (inače je druga po starosti – na otoku Hvaru se nalazi najstarije europsko pučko kazalište sagrađeno u 16. stoljeću), a već skoro 50 godina zaredom je i domaćin Međunarodnog Dječjeg Festivala, koji cijelu šibensku srednjovjekovnu gradsku jezgru pretvara u otvorenu binu.

Jedno od omiljenih okupljališta Šibenčana je i Srednjovjekovni Samostanski Mediteranski vrt, koji je upravo 2009. godine dobio priznanje u kategoriji „Najljepše uređenih školskih vrtova Republike Hrvatske". Smješten je u sklopu Franjevačkog samostana Sv. Lovre, a njegova funkcija je izrazito edukativna, gdje na jednom mjestu se mogu upoznati sve mediteranske biljke, označene hrvatskim i izvornim, latinskim nazivima.

Za one posjetitelje, željne predaha, tu se nalazi i kafić, gdje se mogu opustiti u miru, tišini i mirisima mediteranskog bilja. Nedaleko od vrta nalazi se i komadić nekadašnje mletačke vladavine u Šibeniku – tvrđava Sv. Mihovila (posvećena zaštitniku Grada), jedna od četiri oko gradskog centra, koje naprosto zovu svoje posjetitelje da dođu uživati u njihovim vidikovcima.

GRAD VODICE

Grad Vodice, poznat nadaleko po svojim tradicionalnim manifestacijama, nije ništa manje interesantan u odnosu na druge gradove u Dalmaciji. Jednu od osnovnih karakteristika dalmatinskih gradova naći ćemo i ovdje – uske mediteranske uličice, međutim jedna među njima je posebna – tzv. Uska ulica, gdje se u dvoje proći ne može.

U samom centru grada smješten je i jedini Akvarij i muzej pomorske tradicije u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je interesantno vidjeti uvijek iznova pomorski svijet našeg podneblja.

GRADOVI ŠIBENSKOG ZALEĐA: KNIN, DRNIŠ I SKRADIN

Grad Knin i njegova impozantna tvrđava, danas uređena kao muzej, simbol su šibenskog zaleđa. U njegovoj blizini, Grad Drniš poznat je po djelima Ivana Meštrovića, velikog hrvatskog umjetnika, koji je odrastao u selu Otavice blizu Drniša, a gdje se danas nalazi i njegov mauzolej.

Kao najmanji grad županije, Grad Skradin, također smješten u zaleđu u blizini Nacionalnog parka „Krka", nudi svojim gostima i posjetiteljima intimnu atmosferu i odmor, daleko od buke standardnih urbanih sredina današnjice.